ARHIVA

ISTORIJA FILOZOFIJE ( A fera L tribune br 8)

Autor Nebojsa N. Dajic, Daja on .

Ocena korisnika:  5 / 5

Zvezda aktivnaZvezda aktivnaZvezda aktivnaZvezda aktivnaZvezda aktivna
 

ZBOG IZUZETNO VELIKOG BROJA PRETRAGA I UPITA IZ ISTORIJE FILOZOFIJE, DAJEM SPECIJAL A FERA L TRIBUNE BR 8 U NASTAVKU - U CELINI!

Ovo je kratka i veoma zanimljiva istorija filozofije (prim. Aut. sajta)*

 

Autor:

Prof. Novica B. Dajić ( Новица Дајић )

 

Tags: , ,

 

 

logo_za_ostale

„Filozofija vaši“

NAPOMENA
U ovom radu, koji nije pisan radi štampanja, ima dosta anegdota, aforizama, alegorija, ironije, sarkazama, mudrih izreka i dosta tekstova koji sadrže poeziju i prozu.
Najveći broj nastao je za vreme studija na Beogradskom Filozofskom fakultetu i predavanjima filozofije u Velikoj Plani i Svilajncu- prema nastavnom planu i programu tadašnje gimnazije.
Na kraju, za neke nije na odmet što će obnoviti znanje, za druge što će naučiti nešto. Probajte i Vi, dopašće Vam se, probajte!
prof. Novica Dajić

(1935. God.- 2008. God. )
 Novica Dajic

 

U drugoj knjizi „Razmedja azijskih filozofija“ (Zagreb, 1978.god str 284) Čedomil Veljačić, verovatno najveći naš stručnjak kulture i religija koje su postojale i neke koje i danas postoje, postavlja pitanje uglednih mudraca (ličnosti) koje žive u „Bambusovim gajevima“ i ismevaju Konfučijevo učenje u Kini, kao čisto ceremonijalno učenje, za razliku od Budinog učenja u Indiji. Najdalje u toj kritici je otišao Žuan Ču, pesnik, poznat kao pijanica u celom društvu. Da bi izbegao kaznene mere, napisao je delo „Živopis velikog čoveka i učitelja“.


Njegova filozofija se naziva „Filozofija vaši“, u kojoj piše ironično i sarkastično: „Jeste li čuli da vaši žive u gaćama, u dubinama šavova, a dom im je u izgužvanom platnu i smatraju da žive srećno. Kad (vaš) ide u šetnju pazi se da se drži ruba šavova. Kad obilazi okolinu – nikad ne prelazi granicu tura, kad ogladni hrani se mesom i živi u uverenju da nikada neće umreti od gladi. Medjutim, kad gaće odu u praonicu da se prokuvaju i ispeglaju, onda sela i gradovi vaši bivaju spaljeni i razoreni. Uš sa celim svojim rodom umire u gaćama iz kojih ne može da pobegne. Zar i vaš ugledni gospodin koji se drži uglađenog sveta nije kao vaš koja teži za večnim životom u gaćama? Zar vi još uvek mislite da sreća na Vas čeka iza ugla i da ste daleko od nevolje!?“

Buda i Mohaviro


(sukob dva velikana u indijskoj filozofiji i religiji)

Buda: „Razuman čovek ne smatra, ako je neko dosledan istini, da mu je dovoljan razlog za jednostrani zaključak: samo je ovo istina, a sve ostalo zabluda.“
Mohaviro: „Nevršenje nasilja vrhovni je zakon.“
Mohaviro je bio „veliki pobednik“ (heroj), asketski pobednik, sin plemića Sidarte iz grada Vesoli, a Buda sin Nepalskog vladara Sidarte iz plemena Sakua. (otuda naziv za Budu-„probuđeni“, a za Mohaviru- „nesputani“.)
Mohaviro je osnivač Đainizma a Buda-budizma.
Budisti su neprestano prigovarali đainistima da način života kojim oni žive (asketski) nije dabar za narod Indije. Buda citira svoj mukotrpan način života i kaže:
„Dosegao sam krajnji domet u asketskom naporu, u gadljivosti, u bojazni i otuđenosti... Živeo sam kao goli isposnik, lišen društvenih obzira. Ruke sam čistio od jela oblizivanjem. Nisam se odazivao pozivima, niti sam se gde zaustavljao. Nisam primao što mi je bilo ponuđeno ili za mene pripremljeno. Nisam primao hranu ni iz lonca, ni iz zdele, nisam prelazio preko praga, ni zalazio u dvorišta. Nisam primao hranu od dve osobe, niti od trudne žene ili od doilje ili žena kojima su prilazili muškarci. Nisam jeo ribu, ni meso, ni pio alkoholna pića. Prosio sam samo u jednoj kući, jedan zalogaj. Ili u dve kuće-dva zalogaja i najviše u sedam kuća- sedam zalogaja! Jeo sam jedan put na dan, jedan put u dva dana, jedan put u sedam dana, a jedan put u četrnaest dana! Jeo sam samo povrće, divlju ružu, vodeno bilje, travu, kravlju balegu, korenje i otpale plodove. Čupao sam dlake iz kose i brade, neprestano sam stajao i odbijao da sednem. Ležao sam na trnju. Tako sam na razne načine mučio telo. Nikakve vajde od svega toga!“
Mnogi Budini govori o religiji dokazuju da on nije bio propovednik religije, već oštar kritičar religiji Đainizma, koju je propovedao Mohaviro.

Buda je razvrstao ljude u četiri vrste (tipa):
-U prvu vrstu spadaju oni koji su „mučioci sami sebe“ (to su Đainski isposnici);
-U drugu vrstu dolaze „mučioci drugih“ (mesari, lovci, ribari, lopovi, krvnici, tamničari i svi ostali čija su dela krvava);
-U treću vrstu ulaze oni koji su „mučioci sami sebe i drugih“;
-U četvrtu, „oni koji ne muče ni sami sebe ni druge“.
Budino učenje je puno sarkazma i ismevanja đainskog (Mohaviro) shvatanja načina života!
Jednog jutra opazio je mladog čoveka koji je ustao rano i koji se okreće na sve četiri strane sveta. Buda ga upita šta radi, a on odgovori „moli se“! „Ti čoveče nisi ništa shvatio, reče Buda. Šest strana sveta treba da shvatiš ovako: roditelje kao istok, učitelje kao jug, ženu i decu kao zapad, prijatelje i drugove kao sever, radnike kao nadir, a isposnike i brahmane kao zenit.“
(„Razmeđa azijskih filozofija“; Čedomil Veljačić, str.193,194)

Buda - deset pravila
(str. 261. IBIDEM)
Za svakog laika postoje deset pravila moralnog života, koja glase:
1.Nastojaću da ne ubijam ni jedno duhom obdareno biće;
2.Nastojaću da se uzdržim od uzimanja onoga što mi nije dato (krađe);
3.Nastojaću da se uzdržim od nemoralnih polnih odnosa;
4.Nastojaću da se uzdržim od laganja;
5.Nastojaću da se uzdržim od alkoholnih pića i opojnih sredstava;
6.Nastojaću da se uzdržim od jela u nepropisno vreme (od podneva do sledećeg jutra);
7.Nastojaću da se uzdržim od plesa, pevanja i drugih igara;
8Nastojaću da se uzdržim od upotrebe mirisa, cveća, ukrasa i kozmetičkih sredstava;
9.Nastojaću da se uzdržim od upotrebe visokih i udobnih ležajeva;
10.Nastojaću da se uzdržim od primanja zlata i srebra (novca uopšte).
Proučavajući đainizam i budizam, Kant se veoma pohvalno izražavao o đainizmu i njihovom humanizmu, u donosu ne samo prema ljudima, već i životinjama. U svojim predavanjima „fizičke geografije“, ostao je zbunjen kada je došao do podataka da su đaini pravili „bolnice“ za: koze, konje, krave i pse koji su ostareli ili bili osakaćeni. Pored tih „bolnica“ đaini su gradili iste i za - buve i stenice!

NAŠI DANI
Razvilo se crno vreme opadanja,
Nabujao šljam i razvrat i poroci,
Podigô se truli zadah propadanja,
Umrli su svi heroji i proroci.
Razvilo se crno vreme opadanja.

Progledale sve jazbine i kanali,
Na visoko podigli se sutureni,
Svi podmukli, svi prokleti i svi mali
Postali su naši suvereni.
Progledale sve jazbine i kanali.

Pokradeni svi hramovi i ćivoti,
Ismejane sve vrline i poštenje,
Poniženi svi grobovi i životi,
Uprljano i opelo i krštenje.
Pokradeni svi hramovi i ćivoti.

Zakovana petvekovna zvona bune,
Pobegao duh jedinstva i Bog rata;
Obesismo sve praznike i tribune,
Gojimo se od grehova i od blata.
Zakovana petvekovna zvona bune.
Od pandura stvorili smo velikaše,
Dostojanstva podeliše idioti,
Lopovi nam izrađuju bogataše,


Mračne duše nazvaše se patrioti.
Od pandura stvorili smo velikaše.
Svoju mudrost rastočismo na izbore,
Svoju hrabrost na podvale i obede,
Budućnosti zatrovasmo sve izvore,
A poraze proglasismo za pobede.
Svoju mudrost rastočismo na izbore.
Mesto svetle istorije i grobova,
Vaskrsli smo sve pigmeje i repove;
Od nesrećne braće naše, od robova
Zatvorismo svoje oči i džepove.
Mesto svetle istorije i grobova,
Ostala nam još prašina na hartiji,
Kô jedina uspomena na džinove;
Sad svu slavu pronađosmo u partiji,
Pir poruge dohvatio sve sinove.
Ostala nam još prašina na hartiji
Pod sramotom živi naše pokolenje,
Ne čuju se ni protesti ni jauci,
Pod sramotom živi naše javno mnenje,
Naraštaji, koji sišu ko pauci.
Pod sramotom živi naše pokolenje.
Pomrčina pritisnula naše dane,
Ne vidi se jadna naša zemlja huda;
Al’ kad požar poduhvati na sve strane,
Kuda ćemo od svetlosti i od suda!
Pomrčina pritisnula naše dane.


Džon Lok  -  ( John Locke ) „Misli o vaspitanju“; Beograd, 1950.

„Kod loše vaspitanog čoveka hrabrost liči na surovost, učenost postaje cepidlačenje, duhovitost se pretvara u lakrdiju, prirodnost u prostakluk, a srdačnost u laskanje.“
„Niko nije zadovoljan grubim dragim kamenjem, niti ga nosi onaj ko hoće da se istakne ispred drugih.“
„Dobre osobine su pravo bogatstvo duha, ali ih tek dobro vaspitanje ističe... Biti valjan pa čak i koristan nije dovoljno, tek ljupkost i otmenost daju ukras i bude dopadanje... To dakle ne vidimo u skidanju šešira, niti u pravljenju komplimenata, već u pravoj i potrebnoj mirnoći govora, pokreta, stava i mesta...“


Viljem Šekspir *( William Shakespeare )
(Timon atinski) Beograd; Kultura, 1966.
„Ko sme da se uspravi i kaže:
Ovo je laskavac? Ako je jedan takav, svi su takvi;
Svakom stupcu sreće, niži stupac laska;
Učena se glava klanja budali zlatnoj;
Sve je bedno i ništa pravo u prirodi našoj.

-Šta je ovo? Zlato, žuto, blistavo, skupoceno zlato! Ono će napraviti crno belim, ružno lepim, dobro rđavim, staro mladim, nisko plemenitim, kukavičko ono što je hrabro!
-Zlato mami sveštenike od oltara, ostareloj udovici donosi mlade prosce i majsku mladost, uzdiže lopove, daje im titule i počasno mesto na klupi senata.
-Zlato je vidljivo božanstvo i ono govori svakim jezikom i u svaku svrhu!


Kada je Atina postala „Zverinjak“, Timon pita Apemanta: Da li bi voleo da i tebe zahvati opšta propast ljudi, pa da postaneš zver među zverima? Da Timone, a Timon odgovara: Životinjsko slavoljublje! Bogovi ti pomogli da ga ostvariš!!!
-Da si lov, lisica bi te nadmudrila; da si jagnje, lisica bi te pojela; Ako si lisica, magarac bi te izdao; Ako si magarac, vuk bi te pojeo;
Ako si vuk, ubila bi te tvoja proždrljivost; Ako si nosorog prevario bi te lav; Ako si medved ubio bi te konj; Ako si konj, ubio bi te leopard.
Kakva bi zver trebalo da budeš, a da ne budeš podčinjen nekoj drugoj zveri!? Atinska država je postala pravi „Zverinjak“.


Gete *(  Johann Wolfgang von Goethe  )  

o novcu
Kolika je snaga novca- tolika je moja snaga:
Svojstva novca su moja svojstva i suštinske snage;
Ja sam ružan, ali za novac mogu kupiti najlepšu ženu, dakle nisam ružan!
Ja sam hrom, ali mogu kupiti šest pastuha i imam 24 noge;
Ja sam nepošten i glup čovek, ali za novac mogu kupiti i jedno i drugo (poštenje i znanje). Moj novac pretvara sve moje nemoći -u moje moći.
Novac je veza svih veza, njime se vezuju i razvezuju sve veze, itd.


Marks ov *( Karl Marx ) odnos prema religiji (Hrišćanstva)
Velik broj filozofa i sociologa smatra da je Marks napisao najlepše stranice iz Hrišćanstva. U „Ranim radovima“, koje je napisao zajedno sa Engelsom, piše:
- Religija je samosvest čoveka koji sebe ili još nije stekao ili je sebe stekao pa izgubio (nije savladao društvene i prirodne zakone);
- Religiozna beda je jednim delo izraz stvarne bede (eksploatacija) ili protest protiv stvarne bede;
- Religija je fantastično ostvarenje ljudskog bića, jer ljudsko biće nema istinsku stvarnost, ljudsku stvarnost;
- Religija je iluzorno sunce koje se okreće oko čoveka, sve dotle dok čovek ne bude počeo da se okreće oko samoga sebe;
- Ukidanje religije kao iluzorne sreće naroda zahtev je za stvaranje prave i stvarne sreće;
- Ukidanje religije kao iluzorne zajednice, zahtev je za stvaranjem stvarne zajednice.

Arkesilaj *( Arcesilaus Ἀρκεσίλαος  )  iz Pitane *slika :
Od ljudi mogu postati evnusi, ali od evnuha ne mogu postati ljudi.

Bion *(  Βίων Βορυσθενίτης 325 – c. 250 BC )  "cinik" :
Doneo sam pšenicu, kako da prodajem ječam?


Aristotel  *( Ἀριστοτέλης  384 BC – 322 BC ), peripatetička škola, učenik Platona i učitelj Aleksandra Velikog  :


Kada mu je neki učenik pričao, pričao i dosadio, pita Aristotela da li mu je dosadio, Aristotel odgovori: –Nisi, jer te nisam ni slušao!

Antisten *( Ἀντισθένης;  445 BCE –  365 BCE  )   :
U Skupštini se dugo pričalo i Antisten reče: - Zašto glasanjem ne odlučite da magarci postanu konji? Vi tvrdite da sve možete! Samo je pitanje kako ćete to i da ostvarite!?

Diogen *( 425 BC ) "cinik" _Slika Jean-Leon Gerome, Diogen__  :
Od jednog jedinog prsta zavisi da li si pametan ili lud!

Zenon *( Ζήνων ὁ Ἐλεάτης oko petog veka  pre Nove Ere, ili  pre Hrista )Slika   :
Čovek ima dva uha i samo jedna usta, zato da više sluša a manje govori! Bolje je okliznuti se nogom nego jezikom!

Apolodor :
Kada bi se iz Hrizipovih knjiga uklonilo ono što je tuđe, ostali bi prazni listovi!


Diogen
preko svog sluge pošalje pismo tiraninu Atliju: Od Atlija - Atliju, preko Atlija – Atliju.

Ambicija je kad deva traži rogove, a oni joj odseku i uši (jevrejska poslovica)


Antisten ( Ἀντισθένης  ) :
Bolje je upasti među jastrebove, nego međ’ laskavce, jer prvi jedu mrtve, a drugi žive!



Diogen :
Dionisije sa prijateljima postupa kao sa vrećama, kad su pune, on ih okači o zid, a kad su prazne on ih baca!
Koja životinja najviše ujeda? Među divljim životinjama sikofanti, a među domaćim laskavci!


Krates :
Treba filozofirati sve dok vojskovođe ne postanu goniči magaraca!


Diogen :
Diogena pita Aleksandar Veliki, da li želi da obnovi njegov porušeni grad? – Ne treba, kaže Diogen, jer će se naći neki drugi Aleksandar pa će ga porušiti opet!
- Atinom hodaju deset (sveštenika) lopova i „vode“ sitnog lopovčića vlastima, jer je ukrao kandilo!
- Na pitanje Aleksandra (Velikog) hoće li doći da ga blagoslovi pre odlaska u pohod, Diogen odgovara: - Skloni mi se sa sunca!
- Na pitanje ko će ga ispratiti kad bude umro, Diogen odgovara: -To će biti onaj kome treba ovo moje bure, u kom spavam!
- Na pitanje, ima li neku želju pre nego ga zatrpaju u grob, Diogen odgovara:-Imam, imam, a to je da me potrbuške (za razliku od drugih) sahranite! Zašto? Zato što se ovako više ne može, jer će skoro biti propast ovakvog sveta i ja ću doći na svoje!!!
- U sred podneva Diogen pali sveću i ide ulicom a narod ga pita- Zašto? On odgovara: „Tražim čoveka!“

Aristip:
Pitaju ga koja je razlika između filozofa i običnog čoveka?
- Razlika je velika, jer kada bi se ukinuli zakoni, filozofi bi živeli kao i sada, a vi građani bi bili i lopovi i lažovi i nemoralni ljudi!


Solon :
- Zakoni su kao paučina, uhvati se lak, a propusti težak slučaj!


Aristotel :
-Atina ima dve „dobre“ stvari: lepu pšenicu i vrlo loše zakone!

Emerson:
-U svakom čoveku ima nešto što za mene može biti poučno i u tome sam ja njegov učenik!

Sokrat ( Σωκράτης ):
(KRITONU): -Budi pametan, ne vodi brigu da li su učitelji filozofije dobri ili loši, nego misli na samu filozofiju. Ja znam samo jedno, a to je „da ništa ne znam“, „upoznaj samoga sebe“.
Ni jedan filozof njegovog doba nije imao toliki broj učenika, a Platon ga je delom „Odbrana Sokratova“, kao njegov najbolji prijatelj i učenik, ovekovečio.
Platon*( Πλάτων ):
-U svakodnevnom životu, kad kupujemo cipele ili čizme, mi obavezno pitamo stručnjaka, a kad razmišljamo i raspravljamo o politici, ne pitamo nikoga, jer smatramo da svako zna da upravlja gradom ili državom. Kad smo bolesni, mi ne tražimo lepog ili rečitog, nego nekoga koji zna da leči ljude. Treba naći metodu da se iz vlasti otklone nesposobni i lopovi, a biraju najbolji i najmudriji.
-Kakvi su nam ljudi, takve su nam i države!
-Vaspitanje dece treba da počne – pre rođenja! („Zakoni“ str 789.)
Šta je pravednost? Platon odgovara: samo tri dragocene stvari postoje na ovom svetu: PRAVDA, LEPOTA i ISTINA.Pravednost je posedovanje i DELANJE? onoga kome šta pripada (str 433.“Zakoni“) Istina često menja svoje „haljine“, kao svaka „dama“, ali i pod novim ruhom, ona ostaje ista.
-Muškarci mogu da se žene od 30. do 45.godine, a devojke da se udaju od 20. do 40god.

Pitagora, ( Πυθαγόρας )   :
-Pamet i hrabrost imaju skoro sve životinje, a razum ima samo čovek!
Heraklit:
- Sve teče, sve se menja... (PANTA REI)
- Karakter je čoveku njegova sudbina!
- Rat je otac svega i kralj svima. Jednima je dao da budu robovi a drugima slobodni.
- Priroda voli da se skriva.

Ksenofan  ( Xenophon, ΞενοφῶνXenophōn;  )   :
- Kad bi volovi, lavovi ili konji slikali bogove, dali bi svojim bogovima iste osobine.

Bertrand Rasel (vrstan matematičar i logičar)
- Najveći uzrok, najvećeg broja nesporazuma u društvu je privatna svojina, a lek komunizam!
- Bolje bi bilo da ceo svet propadne nago ja ili neko drugo (ljudsko) biće počnemo da lažemo!

Mikelanđelo ( Michelangelo di Lodovico Buonarroti )  :
- Ne slika se rukama, nego mozgom!
Kada je slikao „Tajnu večeru“, jedan kaluđer mu je dosadio kad će već jednom početi da slika, posle dugog razmišljanja? Da bi mu se revanširao, Mikelanđelo je za „Judin lik“ kao model uzeo tog kaluđera
.

Niče ( Friedrich Wilhelm Nietzsche )    :
- Moral današnje Evrope je moral krda.
- Nije li Kant onaj veliki kinez iz Kenizberga?
- Nije dato čoveku da voli i da istovremeno bude i mudar.
- Kad su Neron i Karakala sedeli na prestolu, nastao je paradoks, tako da je onaj prvi najniži čovek vredniji nego „onaj gore“!
- Samo ko ima duha sme da ima i poseda.
- „Gledajte kako se Zaratustrini majmuni penju na presto i zgrću bogatstvo!“
- Možda samo ja najbolje znam zašto se čovek smeje? On sam pati toliko da je morao izmisliti smejanje!

Tales (Tal)   :
- Šta je za Vas u tako poznim godinama najneobičnije? –Za mene je najneobičnije kad vidim „tiranina u godinama“!

Hilon:
- Kad govoriš, ne mlataraj rukama jer će svi misliti da si ludak!

Pitak:
- Vlast najbolje pokazuje kakav je neko kao čovek!

Anaharis ( Anacharsis, Ἀνάχαρσις  ) :
- Šta je kod ljudi dobro, a šta loše? – Odgovor je: - Jezik!

Sokrat  :
- Na pitanje, šta misli o Heraklitovoj filozofiji? –Odgovara: - Ono što sam razumeo dobro je, a ono što nisam mislim da je bolje!
- Sokrat o Platonu: - Bože, Bože, šta li mi je ovaj moj učenik sve pripisao što ja nisam ni pomislio! („Odbrana Sokratova“)

Ksenokrat:
-Da bi mogli da diskutujemo mirno i dobro, potrebno je da donesemo zakon po kome bi svako (ko ne prestaje i ponaša se nepristojno) ili jedan sat ćutao ili diskutovao stojeći na jednu nogu!

 


Ruso ( Jean-Jacques Rousseau (28.6.1712. - 2.7.1778. )    :
- Svi traže čoveka u detetu, ne misleći šta je ono pre nego postane čovek.
- Nije najviše živeo onaj čovek koji je najviše godina brojao, nego onaj koji je najviše osetio život.
- Položaji ne ponižavaju ljude, nego ljudi položaje!
- Svaki građanin se rađa, živi i umire u ropstvu: čim se rodi, utegnu ga u pelene, kad umre okuju ga u mrtvački sanduk, dok živi okovan je uredbama i zakonima.
- Kad se dete rodi, najpre zahteva štap, zatim traži Vaš sat, onda pticu koja leti, pa zvezdu koju vidi. Kako ćete ga zadovoljiti kad niste Bog?
- Svaki građanin, bio bogat ili siromah, moćan ili slab, koji ne radi, je lopov.

PlatonAristotel :
Jednog dana počelo je da se priča kako je Aristotel izgovorio da filozofija i mudrost neće umreti sa Platonom. Stari mudrac Platon mu je odgovorio: „I ždrebe koje svoju majku udara kopitom govori to onda kad je iz nje isisalo svu snagu!“ Ja sam ga, kaže Platon, zvao NUS (Bog) Akademije!
Platon:
Ja sam zahvalan Bogu što sam se rodio kao helen a ne kao varvarin, kao slobodan čovek, a ne kao rob, kao muškarac, a ne kao žena i u Sokratovo vreme!
Štirner:
Bolje je pregršt moći (šaka moći) nego vreća puna „prava“!
Perikle:
Jače države čine ono što mogu da učine, a slabije trpe ono što moraju.

Niče ( Friedrich Nietzsche ) :
No kad bi se našao čovek sa dosta moći, on bi zgazio sve naše propise, basne, mađije i zakone koji greše protiv prirode.
Platon:
Državna politika nije ništa drugo, do ratna veština partija i jagma za položajima!

Durant:
Narod koji nema duhovnu otadžbinu, nema prava ni na telesnu otadžbinu;

Mihajlo Đurić:
Nauka je analitičko opisivanje, a filozofija sintetičko objašnjavanje. Nauka nam daje znanje, ali samo filozofija može da nam da mudrost.

Epikur:
Niko nije premlad ili prestar da mu nije vreme za sreću.

Ruso:
Niko ne treba da bude toliko bogat da drugoga kupi, ni toliko siromašan da sebe proda!

Erazmo Roterdamski ( Desiderius Erasmus Roterodamus ):
- Jednu stvar imaju sveštenici zajedničku sa svim ljudima: svi se tresu pred prihodom i novcem i svi znaju uslove u kojima se on stiče!
Erazmo Roterdamski je divlji jezuita i neponovljivi ateista. On je najveći bezbožnik koji će srušiti stubove sinagoge – jer stalno govori „čovek je čoveku Bog!“

Aristotel :
Baviti se filozofijom znači dvoje: Prvo, da li se treba baviti i drugo, posvetiti se filozofskom razmatranju.
Mudrac ne traži sreću, nego slobodu od brige i bola.

Šopenhauer:
Religija je narodna metafizika.
Hrišćnstvo je jedna duboka filozofija pesimizma... Hrišćanstvo je usred svetske raskoši i moći sačuvalo ideal sveca, budale u Hristu, koji odbacuje borbu i apsolutno savlađuje individualnu volju!

Niče ( Friedrich Nietzsche )  :
Zar je to moguće!? Ovaj stari svetac u šumi nije čuo da je Bog umro. Ali Bog je umro i svi Bogovi su umrli... Zaista Vam kažem, njihov kraj je bio zaista Bogovski! Oni nisu pomračili pa umrli – to je laž. Oni su se jedared nasmejali i umrli od smeha... Kad bi bilo Bogova, zar bi ja izdržao da ne budem Bog? Umrli su svi Bogovi, sad tražimo da živi nadčovek!
Nasmejani lavovi moraju doći. Eto Volter je došao i ubijao smehom!
Kada je došao na vlast (LUJ XVI) i pogledao Volterova i Rusoova dela, zapisao je: „ova dva čoveka razorila su Francusku!“

Volter  (Voltaire)    :
Moj je zadatak da kažem šta mislim.
Ako ne želite da izvršite samoubistvo, tražite da se nečim zaposlite!
Smrvite bestidnicu (religiju).
(pozdrav Rusou)
Ljudi treba da budu manje ljudi a više čestiti. Ja se duboko ne slažem sa tvojim shvatanjem (mišljenjem), ali sam spreman da život uložim i omogućim ti da ga izneseš!
Ako Boga nema, trebalo bi ga izmisliti!
Četiri hiljade svezaka metafizike ne bi mi mogle kazati šta je duša.

Didro ( Denis Diderot )  :
U „pismu slepcima“, kaže: Ako verujete ili želite da ja verujem u Boga, morate da mi omogućite da ga se dotaknem!
- Ljudi neće biti slobodni sve dok i poslednji kralj ne bude zadavljen crevima poslednjeg sveštenika!
Vidite li to jaje? Njime se obaraju sve teološke škole i svi univerziteti!
Pojam Boga je manje shvatljiv od pojma o četvorostranom krugu!
B. Paskal:
Srce ima svoje razloge koje razum ne može da shvati.
Pol Holbah:
U ime Boga učinjeno je toliko zločina da njega spašava jedino to što on zaista ne postoji!

Dejvid Hjum ( David Hume (7 May  1711 – 25 August 1776) )  :
- Budi filozof ali sred čitave svoje filozofije ostani čovek.

Erazmo Roterdamski:
Kad bi svi ljudi bili mudri, njima bi postalo jasno da je potrebna nova plima i još jedan Prometej, koji bi stvorio sasvim drugačiji svet!

Bertrand Rasel:
Ja duboko „verujem“ u Marksovo učenje, isto kao što „verujem“ u ponovni dolazak Isusa Hrista na zemlju.

Ruso:
Dok je čovek prinuđen da se pokorava, on dobro čini, a čim zbaci zlo, čini još bolje!
Čovek ništa ne želi onako kako je to stvorila priroda, čak ni čoveka, nego ga dresira kao konja za jahanje!
U religiji i politici šaka ljudi se guši u izobilju, a izgladnelo mnoštvo nema šta da jede!

Ludvig Fojerbah:
Čovekov grob je kolevka svih Bogova!

Emanuel Kant  ( Immanuel Kant )  :
Podržavati metafiziku znači –sakate dokaze snabdevati novim štakama.
Suština Kantovog kategoričkog imperativa glasi: Radi tako da maksima tvoje delatnosti može da služi kao princip opšteg zakonodavstva.
Kantova filozofija sažeta je u tri velika dela: Kritika čistog uma, Kritika praktičnog uma i Kritika moći suđenja(šta treba da znam, šta treba da činim i čemu treba da se nadam).

Šopenhauer ( Arthur Schopenhauer (22 February 1788 – 21 September 1860  )  , za svoja dela:
Moja dela su kao ogledala, ako u njih gleda neki „majmun“, ne može u njih da se ogleda nekakav Apostol!
Kad se sukobe glava i knjiga, ječi praznina;
Najpre živeti, pa onda filozofirati;
Čiji hleb jedem, tome pesmu pevam;
Hesiod i Parmenid kazali su veoma značajno: da je Eros prvak, stvaralac, princip iz koga sve stvari proističu! On (Eros) je uzrok ratu i cilj miru;
Kao što je postojani bič - oskudica prostog naroda, tako je čamotinja – bič otmenog sveta.
Našu sreću više stvara ono što jesmo, nego ono što imamo!
Za nauku je dovoljan talenat, ali je za umetnost potreban „genije“!
Čoveka, u kome nema nikakvih duhovnih potreba zovemo „filistrom“(malograđanin)
Najveće od svih čuda nije osvajač sveta, nego savlađivač samoga sebe.
Subjekat htenja stalno leži na iksionovom točku koji se uvek vrti. On je večno žedni i gladni Tantal!


Savez na Sinaju i zapovesti iz Biblije (strana 58-59)
Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva.
Nemoj imati drugih bogova uz mene.
Ne pravi sebi lika ni obličja. Gore na nebu ili dole na zemlji, ili u vodama pod zemljom.
Ne klanjaj im se niti im služi. Jer ja, Jahve, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran. Kažnjavam greh otaca- onih koji me mrze – na deci do trećeg i četvrtog kolena, a iskazujem milosrđe hiljadama koji me ljube i vrše moje zapovesti.

Ne uzimaj uzalud imena Jahve, Boga svoga, jer Jahve ne oprašta onome koji uzalud izgovara ime njegovo.
Seti se da praznuješ dan subotnji. Šest dana radi, a sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvome.
Poštuj oca svoga i majku svoju, da imaš dug život na zemlji, koji ti da Jahve, Bog tvoj!
Ne ubij!
Ne čini preljube!
Ne ukradi!
Ne svedoči lažno na bližnjega svoga!
Ne poželi ništa tuđe!

Bertrand Rasel   (Bertrand Arthur William Russell, 3. grof Russell):
Pitagora je ... religiozni prorok i čist matematičar;
Ne znam ni jednog drugog čoveka koji je toliko uticajan u oblasti filozofije kao što je bio

Pitagora (Pitagora, ( Πυθαγόρας ));
Duše u Hadu zaudaraju, uzalud se one čiste skrnaveći se krvlju, baš kao onaj koji je zaglavio u blatu i pere svoje noge u blatu. Svaki čovek koji bi ga video da to radi, držao bi ga ludim;
Religija traži postojanost kroz dva vida, Boga i besmrtnost;
Neka pravila Pitagorejskog saveza:
1.Ne jesti bob; 2. Ne doticati belog petla;
3. Ne lomiti hleb;
4. Ne podsticati vatru gvožđem; 5. Ne trgati venac; 6. Ne jesti srce;
7. Ne ići glavnim putevima;
8. Ne dozvoliti lasti da se gnezdi pod krovovima;
9. Ne gledati u ogledalo pored svetla.
Da nije Pitagore, Hrišćani ne bi mislili o Hristu kao o reči.
Ono što je za Makijavelija bio Cezare Bordžija, za NIčea je bio Napoleon- veliki čovek, koga su pobedili mali protivnici!
Ničeu nikad nije bilo dosta ruženja žena; „One su ili majke, ptice ili u najboljem slučaju krave... „Ideš li ženi, ne zaboravi bič!“
Ničeova etika zaslužuje pažnju zbog dve značajne osobine: prva je – njegov prezir prema ženama, druga - njegova ogorčena kritika hrišćanstva.

Georg Viljem Fridrih Hegel  ( Georg Wilhelm Friedrich Hegel ):
Ništa veliko u svetu nije izvršeno bez strasti!
Život nije stvoren za sreću, nego za napore;
Veliki ljudi manje su očevi, nego babice budućnosti...

Georg Viljem Fridrih Hegel:
- I genije stavlja samo jedan kamen na gomilu...ali on ima sreću da bude poslednji, i čim je on svoj kamen stavio, zablista građevina- kao građevina iz njegovih sopstvenih ruku.


- Najviši zakon politike je Sloboda, koja drži otvoren put ka promenama.
„Pred trudnom ženom kapu skidam!“
„Minervina soba uzleće u sumrak!“


Tal(es),
najveći filozof kosmološkog perioda grčke filozofije, smatra se tvorcem tržišne ekonomije (privrede), jer je procenio da će masline na kraju jedne godine biti veoma dobre i zakupio od svojih sugrađana sprave za ceđenje maslinovog ulja -i tako postao bogat čovek.
Za njega je vezana i sledeća anegdota: pošao da kupi neke potrebštine, prateći zvezde upao u jednu rupu. Za njim išla neka starica, a on zatraži pomoć od nje. Starica ga izvadi i upita kako je upao u rupu. On joj odgovori da je merio veličinu i položaj zvezda koje proučava! Starica mu uzvrati:“Bože, čoveče pa ti ne vidiš da ideš po zemlji, a proučavaš zvezde!?“

Sokrat  ,
se sprema da održi predavanje. Svađao se sa svojom Ksantipom (ženom), koja mu je zamerala ta besplatna i svakodnevna predavanja. Posle svađe, Sokrat izađe iz kuće, pođe na predavanje i slučajno tog trenutka njegova supruga kroz prozor izbaci vodu i pokvasi mu odelo. Sokrat se ni tad ne naljuti, i odgovori: -Normalno, posle „grmljavine“ mora da pada kiša!

Džon Djui ( John Dewey  )   :
- Škola treba da bude „minijaturna radionica“.
- Pravo vaspitanje počinje tek onda kad smo ostavili školu, i nema nikakvog razloga da prestane škola pre naše smrti.
- Metafizika je prerušena teologija.
- Potpuno prilagođavanje okolini znači smrt.
- Jedinka je isto onoliko produkt društva, koliko je društvo produkt jedinke!
- Jedan lekar ili inžinjer slobodan je u svom mišljenju ili delanju, ukoliko zna šta treba da radi. Možda tu nalazimo ključ za svaku slobodu.
- Aristokratija i monarhija sposobnije su za uspešan rad - nego demokratija, ali su opasnije.
- Filozofija se kao stara plašljiva devojka vezuje za „staromodne probleme i ideje“.
- Mi ličimo na mladiće, koji su za jedno vreme zbunjeni i neuravnoteženi, zbog naglog rašćenja i iskustva puberteta...


- Kad se naučimo da cenimo slobodu onako kako cenimo bogatstvo, svanuće naš preporod!
- Nema razlike između fašizma, komunizma, totalitarizma i marksizma. Svuda se traži šablon, kalup, uniformnost u mišljenju i ponašanju.
- Bolji je gram iskustva, nego tovar teorije.
- Nastavni predmeti su veštačka tvorevina. Nemamo seriju složenih zemalja, od kojih je jedna matematička, druga fizička, istorijska...
- Razlika između divljaka i kulturnog čoveka je u socijalnom medijumu!
- Kad priroda i društvo budu mogli živeti u razredu, kad metode i oruđa nastave budu potčinjeni sadržaju iskustva, tada će biti mogućnosti da se ovo izjednačenje izvede, a obrazovanje postane loznkom demokratije.

• - „U Čikagu postoji škola plivanja, a da se ne ulazi u vodu“-(Moral i vaspitanje“ 1936.)

Heraklit  (Heraclitus of Ephesus, Ἡράκλειτος )   :
- Svaku životinju nagoni na pašu bič...
- Magarcima je milija slama od zlata.

Empedokle
je demokratski političar, koji je istovremeno tvrdio da je Bog! Umro je misteriozno, skočivši u krater Etne, kako bi dokazao da je zaista „Bog“.
Bertrand Rasel citira B. Džoneta:
„Ni u jednoj tragediji, antičkoj ili savremenoj, ni u poeziji ni u istoriji (sa izuzetkom Isusa Hrista) ne postoji ništa nalik poslednjim časovima Sokrata, koje je opisao Platon.

Poređenje religije (Stari i Novi zavet) i Marksovo učenje o socijalizmu.
B. Rasel navodi kako je Sveti Avgustin napravio ovakvu komparaciju:
1. Jahve – dijalektički materijalizam
2. Mesija – Marks
3. Izabrani narod – proletarijat
4. Crkva – komunistička partija
5. Drugi Hristov dolazak – revolucija
6. Pakao – kažnjavanje kapitalizma
7. Milenijum – Hristovo hiljadugodišnje kraljevstvo na zemlji

DODATAK

Prilog o inflaciji
Ovih dana (januara 1994.god.) inflacija u Srbiji baš i nije bila „tako velika“, iznosila je 313 MILIONA procenata. Kako nisam uspeo da, sa suprugom, pretvorim dinare u marke, sa platama smo uspeli da kupimo- dve kesice rasada, jednu šargarepe, a drugu paprike. Kupljenu robu čuvamo kao suvenir! Jedan naš umetnik (Bor(j)ić, studio B; 9. novembra 1998.) pokušao je da izmeri vrednost dinara i funte, sakupio je 16 KILOGRAMA gvozdenih DINARA, ali ni to nije bilo dovoljno ZA JEDNU FUNTU.
Da sada uzmem nešto od Ljubomira Simovića, akademika, iz „Boja na Kosovu“.Naš dinar štampao je naš „Vođa“, naš Slobodan Milošević, naš Vuk Branković, a distribuirao Nikola Šainović. Polako ali sigurno stigli smo do dna, do najvećeg poniženja, ali moramo da sačuvamo obraz „Vođi“, socijalizmu i komunizmu, jedino mi u celoj Evropi! Da je bar ta inflacija bila nešto manja, da je bar kao kod one ribarice iz „Boja na Kosovu“, gde se, na pet grama srebra izgubi jedan dinar! Bilo bi nam bolje i lepše. Naprotiv, mi smo sve izgubili: i ljude, imovnu, teritoriju, ali se još uvek ne damo!
Cvajk je u svoje vreme („Jučerašnji svet“; Novi Sad; str.289-305) napisao: U vremenu od 1919-1923.god., posle izgubljenog rata, samo Austrija i Nemačka prošle su gore od nas. Tek poslednje 1923. bilion lažno povišene marke, zamenjen je za jednu marku... Jedno jaje u Austriji koštalo je, koliko ranije luksuzni automobil, a u Nemačkoj 4 milijarde maraka! Pertle za cipele koštale su, koliko ranije 2 hiljade pari cipela; opravka razbijenog prozora, koliko cela kuća; cela fabrika, koliko samo jedna ručna kolica; pre podne novine su koštale pedeset, a uveče 100 000 maraka!


Srpsko- Crnogorski odnosi
(polemika Jovica Trkulja – Borislav Banović 2.05.2001. „Danas“)
Od 2001. do danas napisano je mnogo članaka u Crnoj Gori i Srbiji o srpsko-crnogorskim odnosima, i u raspravama učestvovali učesnici koji nešto znaju i koji ništa ne znaju i profesori univerziteta sa jedne i druge strane.
Nešto ranije, posebnu i odvojenu od Srbije Crnu Goru, pokušali su da konstituišu Štedimlija, Drljević, Špiro Kulišić u Jevrem Brković, pisac i pesnik, koji je veoma aktivan i danas.
U časopisu „Danas“, Trkulja je citirao Borislava Banovića: „Stevana Nemanjića srbi su proglasili za Simuna Mirotočivoga, radi postizanja „velikosrpskog“ cilja, „i od tada je Srpska Pravoslavna Crkva postala versko-politička sekta, ili pravoslavno jevrejstvo:“ Od tada do danas traje vašarsko-mitingaški nacionalizam Bojovića, Šoća, Bulatovića, zajedno sa Šešeljem, Draškovićem, Smiljom Avramov, Krestićem, Čavoškim... uz četničke popevke i vidovdansku etiku obećanog Kosova, informacioni i kulturni imperijalizam velikosrpstva, nemilosrdni, agresivan, koji razara crnogorsko nacionalno biće i zatire državu Crnu Goru. Oni žele da naprave region od Crne Gore i tako nam ukinu univerzitet, klinički centar, radio televiziju i list „Pobjeda“. Velika Srbija, kvasac je novog svetskog poretka... Bit logike tog učenja nalazi se u „Hazarskom rečniku“ Milorada Pavića, koji piše:
„Srbi lažu na vlaškom, ćute na grčkom, broje na cincarskom, u crkvi poju na ruskom, najmudriji su na turskom i samo kad hoće da ubijaju – progovore na maternjem srpskom jeziku.“
Stvaraju čist četnički pokret: „misli anonimno, mrzi globalno, deluj radikalno, siluj lokalno.“

Što je mnogo, mnogo je!!! Pravi primitivizam!!!

Stari i novi moral
- Pored najvećih dramskih pisaca antičke Grčke, kao što su Eshil, Sofokle, Euripid, šaljive komedije je pisao Aristofan. Poznate su komedije, od kojih se jedna odnosi na Sokrata, gde ga prikazuje kao filozofa koji, između ostalog nema mnogo posla već stiže da meri „koliko su buvama dugačke noge!“
- Druga komedija zove se „Lisistrati“, koja govori o panhelenski orjentisanoj ženi, koja saziva skupštinu žena i traži da se donese odluka o raspuštanju vojske, kako bi se okončalo ratovanje! Sve dok se ne donese takva odluka, ne sklopi mir i prekine rat, žene neće spavati sa svojim muževima!
- Pre naše ere, stari kineski filozof Mo-Ti napisao je „kad u naše vreme neki dobar čovek treba da se zaposli kao kasapin, a ne zna taj zanat, on ga mora naučiti, ali kad mu se daje mesto ministra, on ga preuzima, iako mu nije dorastao. Zar to nije besmislemo!?“
- Postoji stara Indijska legenda, zapisana u knjigama koje se zovu „Brahmane“ i glasi: „Iz prauzroka proizašli su bogovi i demoni. Taj prauzrok bile su istovremeno reči, istina i laž. I Bogovi i demoni govorili su istovremeno i istinu i laž. Kako je došlo do nesporazuma, Bogovi su počeli da govore samo istinu, a demoni samo laž. Na jednoj strani, kod Bogova, stalno se povećavala istina, na drugoj-kod demona laž. Jednog trenutka na jednoj strani (Bogova) našla se sva istina, na drugoj sva laž. Prvi su govorili prosto, kako traži istina. Na drugoj se lagalo i tu su ostali demoni.“

KRAJ
 
 

Tags: , ,

 

Tags: istorija filozofija Novica Dajić

Novosti flash 3

Vest broj 3

Google Analytic

Politika, pravo, istorija filozofije, web design - Nebojša Dajić, Daja